Osposobljavanje za siguran rad s računalom je zasebna kategorija u osposobljavanju za rad na siguran način. Zbog specifičnosti problema kao što je npr. izvor prirodne svjetlosti, ergonomski oblikovano radno mjesto, potrebe vježbi rasterećenja itd. zakonodavac razlikuje svako pojedino radno mjesto za računalom. Podizanjem kvalitete rada za računalom, osim što poštujemo zakon, izravno utječemo na kvalitetu proizvoda i efikasnost proizvodnog procesa, iskoristivost radne snage kao i na zadovoljstvo i zdravlje pojedinog radnika! Uz naš provjereni sustav za osposobljavanje na siguran način s računalima ulažete u sigurnu dobit te u pravni i humani kredibilitet svog poduzeća!
Obveza osposobljavanja radnika za rad na siguran način
proizlazi iz čl. 7. Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s
računalom (NN 69/05). Poslodavac mora osigurati osposobljavanje radnika koji
rade s računalom za rad na siguran način i to prilikom prvog raspoređivanja na
radno mjesto, te prije provedbe svake promjene koja bi mogla utjecati na
sigurnost i zdravlje na tom radnom mjestu.
VEST ATEST Vukelić d.o.o. provodi osposobljavanje prema programu koji osigurava da radnici budu upoznati sa svim okolnostima i zahtjevima glede sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu s računalom.
Bitno je naglasiti da kroz temeljni dokument zaštite na
radu, procjenu opasnosti, konstatiramo koliko uistinu dnevno Vaš zaposlenik
radi za računalom (Osposobljavanje zaposlenika za rad na siguran način -
provodi se temeljem izrađene Procjene opasnosti, čija izrada je propisana Zakonom
o zaštiti na radu čl. 27, 28, 59, 62 (NN br. 59/96, 94/96 i 114/03, 100/04,
86/08, 116/08, 75/09 pročiščeni tekst).
Ako dnevni rad za računalom prelazi 4 sata (u 8 satnoj smjeni), zakonodavac propisuje obvezan periodički pregled vida kojeg u slučaju da poslodavac izradi procjenu opasnosti subvencira HZZO. Sama ušteda na liječničkim pregledima može biti znatno veća od cijene izrade procjene opasnosti!
Prema odredbi čl. 35. Odluke o osnovama za sklapanje
ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja
zaštite zdravlja na radu (NN 2/09) troškove prethodnog pregleda radnika snosi
poslodavac s tim da je Zavod obvezan vratiti poslodavcu taj iznos u roku od 45
dana od primitka zahtjeva za povrat uz predočenje odgovarajuće dokumentacije.
Prikaz koštanja za "Tipičan knjigovodstveni servis d.o.o."
- Cijena procjene opasnosti ovisi o broju radnih mjesta kao i o broju lokacija (korištena 3 radna mjesta i 1 lokacija)
- U prikazu je korištena prosječna cijena pregleda vida od 300 kn
- Tipičan knjigovodstveni servis d.o.o."ima 10 zaposlenih koji rade za računalom više od 4 sata dnevno u prosjeku
Kratke smjernice na koje treba paziti kod radnog mjesta za računalom:
1. Osvjetljenje i zaslon
2. Radna površina i sjedalica
2. Mikroklima
3. Buka
1. Osvjetljenje i zaslon (monitor) su najbitniji dio radnog mjesta jer je umor očiju (i trajno oštećenje) najveći rizik kod rada za računalom.
Pri najugodnijem položaju glave čovjeka, pogled pada lagano prema dolje. Tako ne dolazi do napetosti mišića u području ramena i leđnom dijelu tijela. Ukoliko je ekran previsoko mišići ramena i leđnog dijela su stalno napeti. Ovakav položaj dovodi do statičkog, trajnog opterećenja mišića.
Zaslon bi trebao stajati na sredini radnog stola, a kutija računala ispod ili pored radnog stola. Zaslon bi, po mogućnosti, trebao biti postavljen dalje od prozora i to tako da je smjer gledanja operatera paralelan s položajem prozora. Ako to nije moguće onda se trebaju postaviti zastori,
rolete, lamelaste zavjese ili pokretni zidni zastori. Ako je osvjetljenje dobro, onda se zjenice oka skupljaju, a kod slabijeg osvjetljenja se šire.
Ako se u vidnom polju oka nalazi neka svjetlija površina (npr. prozor) i jedna dosta tamna površina (npr. površina zaslona) očni mišići se znatnije opterećuju. Ovo vrlo brzo dovodi do preopterećenja očiju.
Ako zaslon stoji u koso ispred korisnika onda je položaj tijela zaokrenut, što dovodi do opterećenja kralježnice i zglobova. Kod učestalog rada na zaslonu ekran mora stajati ravno ispred korisnika.
Izbjegavanje svjetlosnih refleksija na zaslonu
Svjetlosne refleksije od prozora ili prostornog osvjetljenja dovode do opterećenja očnih mišića, jer se oko pokušava podesiti na udaljenije vidno polje koje se nalazi između izvora refleksa (prozora, svjetiljke) i zaslona. U tom slučaju oko je dodatno opterećeno stalnim izoštravanjem slike na zaslonu.
Kod flourescentne (neonske) rasvjete najbolje je da svjetla postavite okomito na monitore, kako bi umanjili odsjaj.
2. Radna površina i sjedalica
Radni stolac treba biti solidan, ni pretvrd, nikako premekan – da se u njega tone, s obaveznim naslonom za čitavu dužinu leđa i treba omogućiti jednostavno prilagođavanje visine sjedala, nagiba leđnog naslona i po mogućnosti nagiba sjedala. Prostor oko nogu, ispod stola ne smije biti zakrčen.
Prikladna metoda za određivanje primjerene visine sjedala se sastoji u tome da korisnik stane uspravno s bočne strane stolca i podesi visinu sjedala tako da se sjedalo nalazi neposredno ispod ivera koljena. Kada korisnik sjedne na sjedalo te visine, imat će bedra u ravnini paralelnoj s podom,
a koljena pod kutem od 90°, usljed čega je težina gornjeg dijela tijela ravnomjerno raspoređena po površini sjedala.
Na stolcu korisnik treba sjediti uspravno, bez većeg naginjanja unaprijed, tako da mu leđa dodiruju naslon.
Osobito je važna suvremena uredska okretljiva stolica, s naslonima za ruke.
Ispravna udaljenost od zaslona i tipkovnice
Površina zaslona treba biti udaljena 50-70 cm od očiju. Tipkovnica mora biti toliko udaljena od ruba radnog stola da se podlaktica može osloniti. Ako se ovi razmaci ne mogu postići onda nije moguć ugodan neopterečujući sjedeći položaj.
Stol treba biti između 50-70 cm visok. Bez oštrih rubova (tokom dužeg vremena pritisak oštrih rubova na podlakticu dodatno izaziva sindrom karpalnog tunela, jedne od najčešćih boljki rada za računalom)
3. Mikroklima
Za ugodan rad na računalu treba osigurati ventilaciju koja daje dvije izmjene zraka na sat.
Relativnu vlažnost prostorije treba održavati konstantnom u rasponu od 40-60 %, a temperaturu zraka u rasponu od 20-24 °C. Preniska vlažnost zraka pogoduje pojavi statičkog elektriciteta na koži i odjeći koji se izbija najčešće preko prstiju ruke, što može biti neugodno, ukoliko je učestalo.
Kod ugradnje klime treba paziti da otvori za zrak ne udaraju točno na zaposlenike, ukoliko se klima mora ugraditi iznad radne površine treba koristiti raspršivače zraka. Protočnost zraka bi trebala biti između 7.5 i 15 cm u sekundi, tako će klima praktički biti neuočljiva.
Kroz zimu preporučene temperature prostora su između 20 i 24 stupnjeva, a preko ljeta 23-26 stupnjeva.
NE PRETJERIVATI S KLIMOM-, ukoliko je vani 40 stupnjeva nije zdravo da unutra bude 20, razlike veće od 12 stupnjeva treba izbjegavati.
Zelene biljke poboljšavaju klimu u prostoriji jer povećavaju vlažnost zraka i stvaraju kisik, te filtriraju štetne tvari iz zraka.
4. Buka
Stresni čimbenik u uredu koji često podcjenjujemo je buka. Buka je svaki neželjeni zvuk.
Računala, pisači, telefaksi, telefoni, tipkovnice, klimatski uređaji, glasni razgovori i buka zbog prometa s ulice mogu onemogućiti koncentraciju na poslu, psihički nas opterećuju, te izazivaju stres i glavobolju.
Opremanje prostora materijalima koji su i zvučni izolatori prvi je korak pri smanjenju buke u radnom prostoru. Pri kupnji uredskih aparata treba paziti da rade što tiše. Pisači, telefaksi i fotokopirni strojevi morali bi biti smješteni u odvojenoj prostoriji.