EDUKACIJA

MIKROKLIMATSKI UVJETI – OPASNOSTI I MJERE ZAŠTITE


Mikroklimatski uvjeti određeni su temperaturom, vlažnošću i brzinom strujanja zraka, a o njihovom međusobnom odnosu ovisi osjećaj lagodnosti čovjeka Nepovoljni mikroklimatski uvjeti, ako su izvan standarda, a posebice ako su izvan fizioloških granica pogoduju razvoju takozvanih bolesti rada.


Temperatura zraka


Temperatura zraka predstavlja jedan od najvažnijih činitelja koji djeluju na mikroklimatske uvjete u radnoj prostoriji, kako zbog mogućnosti utjecaja na zdravlje radnika (poremećaj termoregulacije) tako i zbog nužno potrebnog komfora pri obavljanju poslova. Toplinsku ravnotežu čovjeka čini s jedne strane prispjela toplina, koju stvara organizam i koju on prima iz vanjske sredine, a s druge strane gubitak topline koju on prenosi na vanjsku sredinu. Pod normalnim uvjetima održava se određena toplinska ravnoteža. Tjelesna temperatura zdravih osoba je prilično konstantna i kreće se oko 37oC. Ljudsko tijelo se zagrijava iz okoline uvijek kada su okolni zrak ili predmeti topliji od njega. Nagomilavanje topline u tijelu, kao i pretjerano gubljenje topline štetni su za život i zdravlje. Osjećaj nelagode proizlazi iz preniskih ili previsokih temperatura kože i raznih složenih fizioloških promjena u srčanoj akciji, tjelesnoj temperaturi, metabolizmu, znojenju itd. Optimalna temperatura zraka varira i ovisi o starosti, zanimanju, intenzitetu rada, spolu, odjeći itd. Prosječno se najviše ljudi osjeća najudobnije kod temperature od 18 do 22oC, relativne vlage oko 50% i strujanja zraka od 0,2 do 0,3 m u sekundi. Pri fizički teškim poslovima ugodnija je niža temperatura zraka.


Posljedice rada u toplim prostorijama


Ako tijelo ne može regulirati gubljenje topline na normalan način, tada nastaje znojenje, koje pomaže gubljenju tjelesne topline. Gubitak topline isparavanjem je u toliko teži ukoliko je zrak više zasićen vlagom.

Rad pri visokom temperaturama brže umara i kod određenog broja ljudi može dovesti do toplotnog kolapsa. Toplotni kolaps nastaje ako tijelo ne može kompenzirati toplinu okoline, pa uslijed toga dolazi do porasta temperature vitalnih organa u takvoj mjeri da nastaje cirkulatorni poremećaj u organizmu. Dužina vremena nakon kojeg dolazi do toplotnog kolapsa ovisi o vrsti rada i toplotnog opterećenja kojemu je radnik izložen. Neaklimatizirane osobe mogu izdržati oko 60 minuta na temperaturi od 39,50 C (zasićenoj vlagom) ako pri tome obavljaju srednje teške poslove. Osobe dobre tjelesne kondicije ako su aklimatizirani na rad u vrućoj okolini mogu znatno duže izdržati od fizički slabijih ljudi koji rade pod istim uvjetima. Da bi se spriječio nastanak toplotnog kolapsa preporučljivo je ograničiti vrijeme izlaganja radu u vrućoj radnoj okolini na 66-75% prosječnog vremena izdržljivosti radnika, odnosno obavljanje poslova s više kratkih izlaganja, s prekidima koji se koriste za odmor u hladnijim prostorijama. Radnicima koji rade u takvoj radnoj okolini potrebno je osigurati dovoljno napitaka i nadoknaditi im sol izgubljenu znojenjem Pri vrlo visokim temperaturama rad se može obavljati samo kratko vrijeme, jer izlaganje takvim temperaturama prouzrokuje ekstremnu nelagodu i nepodnošljiv bol na koži i respiratornim organima. Bol se javlja kad temperatura kože dostigne 44 ili 450 C. Ako dođe do daljnjeg porasta temperature kože, na koži se javljaju opekline i plikovi, a kasnije dolazi i do njenog uništenja.


Strujanje zraka


Osjećaj ugode ili nelagode pri određenoj temperaturi u relativnoj vlazi u radnoj sredini ovisi od brzine strujanja zraka. Što je temperatura zraka veća to i brzina strujanja zraka treba biti veća. Brzina strujanja zraka kreće se u dozvoljenim granicama od 0,3 do 1,5 m/sek. Strujanje zraka brže od 1,5m/sek (propuh) djeluje veoma nepovoljno na čovječji organizam. Oboljenja koja nastupaju duljim boravkom u prostorima s pojačanim strujanjem zraka su višestruka - od konjuktivitisa, upale sinusa, upale uha, do upale pojedinih skupina mišića, reumatičnih oboljenja i oboljenja zglobova. Pojačano strujanje zraka jednako je štetno i u zimskom i u ljetnom periodu iako se pri ljetnim temperaturama radnici ugodnije osjećaju na propuhu. Nepovoljna je okolnost što se fizičkim radom na povišenim temperaturama tijelo oslobađa nakupljene topline znojenjem, a pod utjecajem pojačanog strujanja zraka se prenaglo ohlađuje, što izaziva upale mišića. Utjecaj pojačanog strujanja zraka na organizam može se umanjiti odgovarajućom zaštitnom odjećom i obućom.