EDUKACIJA

OPASNOSTI I MJERE ZAŠTITE OD UTJECAJA ELEKTRIČNE STRUJE


Opasnosti od utjecaja električne struje


U ukupnom broju ozljeda električnom strujom najveći je postotak smrtnih slučajeva i teških ozljeda. To najbolje pokazuje od kolikog je značaja provođenje mjera zaštite na radu. Pod štetnim djelovanjem električne energije podrazumijeva se njeno opasno i po zdravlje štetno djelovanje do kojeg dolazi zbog:

  • izravnog dodira dijelova pod opasnim naponom (direktni dodir),
  • neispravnosti osnovne izolacije i previsokog napona dodira (indirektni dodir),
  • velikih struja na uzemljivačima (napon koraka),
  • zagrijavanja vodiča, iskre, električnog luka, atmosferskog pražnjenja, statičkog elektriciteta i sl. (opekline, požari),
  • pojedinačnog ili kombiniranog djelovanja električnog i magnetskog polja.

Najopasniji oblik štetnog djelovanja električne struje je električni udar, a to je patofiziološko djelovanje električne struje koja protječe kroz čovjekovo tijelo.

Prolazeći kroz organizam električna energija djeluje:

  • toplinski (slabije ili jače zagrijavanje, mogućnost nastanka opeklina),
  • kemijski (rastvara krvnu plazmu),
  • biološki (paralizira disanje i rad srca, uzrokuje stezanje ostalih mišića i grčeve).

Pri radu s uređajima na električni pogon, ili pri korištenju struje uopće, u nekim opasnim situacijama na čovjeka može djelovati električni napon. Do direktnog dodira dijelova pod opasnim naponom dolazi kada čovjek dodirne jedan ili dva vodiča ili bilo koji dio postrojenja koji je stalno pod naponom. To se događa kada su vodiči nepropisno postavljeni, kada je izolacija vodiča oštećena, razvodni ormarić otvoren u području dohvata ruke i sl. Približavanje dijelovima pod visokim naponom na udaljenost manju od propisane može dovesti do pojave električnog proboja zraka kao izolatora te do električnog udara.

Do indirektnog dodira dijelova pod naponom dolazi kada osoba dodirne metalno kućište uređaja ili drugi vodljivi dio koji je pod naponom zbog kvara. Do kvara kao što je proboj izolacije dolazi, najčešće, zbog dotrajalosti, oštećenja, nestručne montaže, popravaka i sl.


Mjere zaštite od udara električne struje


Sigurni postupci pri svakodnevnom radu su:

  • prije svake upotrebe električnog trošila potrebno je pregledati trošilo da nije oštećeno, a isto tako i priključni vod,
  • električna trošila i uređaji moraju se redovito održavati, a u periodičnim razmacima moraju ih pregledavati i ispitivati stručno kvalificirane i ovlaštene osobe,
  • radom na strojevima na električni pogon smije se započeti tek nakon osiguranja mjesta rada,
  • pri isključivanju uređaja utikač izvlačiti iz utičnice tako da se uhvati tijelo utikača, a ne povlačiti kabel,
  • vodiče za uzemljenje strojeva i uređaja treba čuvati od oštećenja - svako oštećenje radnik treba odmah prijaviti neposrednom rukovoditelju,
  • pri radu u mokrim prostorijama (čišćenju, pranju) smiju se upotrebljavati samo prijenosni električni uređaji s malim radnim naponom,
  • oštećene elemente električnih instalacija treba odmah popraviti ili zamijeniti stručna osoba elektrostruke zadužena za održavanje

trošila građena za mali radni napon moraju imati posebnu vrstu utikača i utičnica, takao da se ne mogu uključiti u ostale utičnice višeg napona zabranjeno je krpati osigurače žicom ili zamjenjivati osigurače s onima većih nazivnih struja, oštećeni prekidači, utikači, utičnice, oštećena mjesta izoliranih kablova, kao i vodiči zračnih vodova koji su pali na zemlju ne smiju se doticati, jer mogu biti pod naponom,

Potrebno je napomenuti da nikakve popravke, izmjene ili intervencije na elektrouređajima, instalacijama i rasvjeti u pogonu ne smije samostalno obavljati niti jedna osoba, osim zaduženih stručnih radnika održavanja elektro struke (koji moraju udovoljavati posebnim uvjetima za obavljanje tih poslova).

Ako se unatoč svim poduzetim mjerama zaštite i ispravnim postupcima dogodi ozljeđivanje radnika električnom strujom treba znati pružiti prvu pomoć tako da pomagač ne postane žrtva. Stoga, ako je netko ozlijeđen električnom strujom, a nalazi se još uvijek u strujnom krugu, treba ga odmah osloboditi prekidanjem strujnog kruga (pritiskom na prekidač, izvlačenjem utikača iz utičnice, odmicanjem vodiča drvenom motkom ili štapom od ozlijeđenog). Osoba koja pruža pomoć nikada ne smije golim rukama doticati unesrećenog dok strujni krug nije isključen, jer će se inače i sama naći u strujnom krugu, s istim posljedicama kao i unesrećeni.

Ako unesrećeni ne diše, treba odmah, bez gubljenja vremena početi s umjetnim disanjem. Umjetno disanje se ne smije prekinuti tako dugo dok se unesrećeni ne povrati k svijesti ili dok se sigurnim znacima ne konstatira smrt.

Umjetno disanje se daje dok ozlijeđeni ne počne sam pravilno disati. To može trajati satima. Ozlijeđenoga položiti na leđa i olabaviti dijelove odjeće koji ga stežu. Primijeniti metodu usta na usta. Glavu unesrećenog zabaciti jako unatrag, tako da je brada istaknuta prema naprijed i gore.

Duboko udahnuti zrak i izdahnuti na usta unesrećenog, a pri tom lijevom rukom stisnuti nosnice unesrećenog da zrak ne iziđe.

Ponavljati to u ritmu disanja 12 do 15 puta u minuti. Promatrati gibanje prsa unesrećenog i osluškivati šum izdisanog zraka.

Ako tih znakova nema, treba provjeriti dišne putove i ukloniti eventualne zapreke (umjetni zubi, hrana i sl.). U slučaju da se ne čuje kucanje srca ili puls, treba provoditi i vanjsku masažu srca i to paralelno s davanjem umjetnog disanja. U pravilu, to radi druga osoba, tako da na pritisak na grudni koš dolazi jedno upuhavanje zraka.

Svaka osoba ozlijeđena električnom strujom, makar nema vidljivih ozljeda i dobro se osjeća, mora se hitno podvrći liječničkom pregledu.